Mladenci u Crnoj Gori se u poslednje vrijeme sve kasnije odlučuju za stupanje u brak, pa se tako u prosjeku žene udaju sa 28 godina, dok muškarci bračnu zajednicu zasnivaju sa 31,5 godina. Analizirajući period koji je za nama dolazimo do podatka da je 1990. godine prosječna starost mladih bila 24 godine, a mladoženja 28,8. Deset godina ranije, odnosno 1980. godine prosječna starost mladoženja je bila 27,5 godina, a nevjesta 23,1.
Sagovornici „Dana” različito vide ovaj trend i uglavnom smatraju da je kasnije stupanje u brak uslovljeno ekonomsko-socijalnom situacijom. Koordinatorka Centra za žensko i mirovno obrazovanje Anima Ljupka Kovačević ocjenjuje da je kasnije stupanje u brak svjetski trend koji nije zaobišao ni našu državu. Ona smatra da je u jednom pogledu bolje i kasnije stupiti u brak jer tada bračni parovi stvaraju porodicu koju zaista žele, a ne zbog sticaja okolnosti.
– Ipak, kod nas je dosta izražen ekonomski momenat. Ljudi ne mogu da stupe u brak dok nemaju osnovu za samostalan život. Mnogo je mladih koji nemaju posao i u toj situaciji se teško odlučuju na brak i stvaranje porodice i upravo tu možemo tražiti objašnjenje za kasnije stupanje u bračnu zajednicu – ističe Kovačevićeva.
Dodaje da je kod nas manje izražen trend da mladi stvaraju karijeru, pa tek onda stupaju u brak.
– To je, možda, prisutnije u nekim drugim društvima, gdje je ekonomska situacija lošija. Takođe, moramo istaći i napredak tehnologije i nauke, posebno u oblasti medicine pa danas žene nijesu ograničene na godine za rađanje djece, već mogu postati majke i u kasnijoj dobi – pojašnjava Kovačevićeva.
Sa psihološkog aspekta ove priče Radmila Stupar Đurišić ističe da je brak danas i ranije dosta različito shvaćen, pa ga u današnje vrijeme možemo posmatrati, prije svega kao zajednicu ljubavi, dok je nekada bio institucija međusobnog pomaganja muškarca i žene. Ona objašnjava da se ranije više živjelo na selu pa je trebalo i više radne snage, tako su se brakovi ranije sklapali i ranije rađala djeca.
– Danas se sve manje rade fizički poslovi, pa je samim tim i manja potreba za potpomaganjem. Danas se u brak stupa čisto iz ljubavi jer je brak kao institucija prevaziđen i u pitanju je zajednica dvoje ljudi koji zaista žele da dijele život. Ranije se ulazilo u brak jer ljudi nijesu mogli da sami urade neke stvari, pa su podršku imali u bračnom partneru. U savremenom društvu jako malo ljudi treba pomoć, jer je već imaju kroz podršku roditelja ili su se osamostalili na taj način da im ne treba pomoć partnera. Kada imate takav koncept, onda se na brak odlučujete iz čiste ljubavi jer želite da budete sa nekim, a druga opcija je – želim dijete i znam da je najbolje da ono odrasta u porodičnom okruženju – ocjenjuje Stupar Đurišić.
Ona smatra da ljubav ne poznaje materijalnu stranu zajednice, te da ekonomski momenat nekad može da bude i okidač za razvod.
– Ljubav ne poznaje materijalne uslove, jer ne postoje dvoje koji se vole i žele da se vjenčaju, a da to ne urade iz materijalnih razloga. Što je veća ekonomija, raste mogućnost da se neće vjenčati. Ne možemo posmatrati brakom one zajednice koje puknu za godinu ili godinu i po, jer je to samo jedna od opcija zajedničkog života gdje se formalno stupi u brak iz mode ili obaveze. Brak je samo ono što je za cijeli život i iz ljubavi. Danas imamo pojavu da se mladi vjenčavaju jer je došlo do trudnoće, a to se često završi razvodom i to je računica, a ne ljubav – primjećuje ona.
Da su razvodi učestala pojava svjedoči i podatak da su samo to­kom pro­šle go­di­ne zabilježena 703 razvoda, a ove godine samo do kraja avgusta ih je bilo 453. Gledajući statistiku iz 1981. broj razvedenih brakova je tada bio oko 400, dok se do danas ta cifra naglo povećala.
U isto vrijeme arhive Monstata pokazuju da imamo oko 160.000 neudatih i neoženjenih, odnosno u bračnu zajednicu nije stupilo oko 70.000 žena i 90.000 muškaraca.
M.S.

Bez posla nema ni braka

Predsjednica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović smatra da ekonomski momenat igra značajnu ulogu u sklapanju brakova.
– Većina ljudi pokušava da sebi obezbijedi osnovne uslove za život kako bi mogli da formiraju porodicu i izrode djecu. Teže se nalazi posao i stiče sigurnost i ljudi se odlučuju da kasnije stupe u brak i imaju djecu. Ima tu i drugih stvari, ljudi imaju različita očekivanja, takođe svi se školuju i završavaju fakultete pa onda sve to neke stvari pomjeri za par godina – navodi Mihailovićeva.